Kratki životopis blažene Marije Propetoga Isusa Petković
Blažena Marija Propetoga Isusa Petković rođena je 10. prosinca 1892. godine u Blatu na otoku Korčuli, u brojnoj i uglednoj obitelji Antuna i Marije Petković.
Na krštenju je dobila ime Marija i već od djetinjstva odlikovala se dubokom vjerom, ljubavlju prema molitvi i osobitom osjetljivošću za siromašne, bolesne i napuštene.
Nakon smrti svoga oca još je snažnije osjetila prolaznost zemaljskih dobara i sve više usmjeravala svoje srce prema Bogu.
Kao mlada djevojka odlučila je potpuno pripadati Kristu. Nadahnuta Evanđeljem i ljubavlju prema Raspetome Gospodinu, 1919. godine u Blatu osniva redovničku družbu Kćeri Milosrđa Trećega samostanskog reda svetoga Franje, kojoj je poslanje živjeti Kristovo milosrđe služeći siromašnima, djeci, bolesnicima, starijima i svima koji su u potrebi.
Kao redovnica uzela je ime Marija Propetoga Isusa, želeći cijelim svojim životom biti sjedinjena s Raspetim Kristom. Njezina ljubav prema Bogu očitovala se u dubokoj euharistijskoj pobožnosti, odanosti Presvetoj Djevici Mariji, vjernosti Crkvi i nesebičnom služenju bližnjima. Bila je uvjerena da se Isus na poseban način susreće u najmanjima te je svoje duhovne kćeri odgajala da u svakom čovjeku prepoznaju lice Krista.
Pod njezinim vodstvom družba se proširila izvan Hrvatske te je otvorila brojne zajednice i misije u Europi i Južnoj Americi, naviještajući Evanđelje djelima ljubavi i milosrđa.
Posljednje godine života obilježile su bolest i trpljenje koje je prihvaćala u duhu sjedinjenja s Kristovim križem. Preminula je na glasu svetosti 9. srpnja 1966. godine u Rimu, ostavivši svojoj družbi i cijeloj Crkvi svjedočanstvo života potpuno predanoga Bogu.
Nakon dugoga postupka za proglašenje svetom, papa Ivan Pavao II proglasio ju je blaženom 6. lipnja 2003. godine u Dubrovniku. Njezin se liturgijski spomendan slavi 9. srpnja.
Blažena Marija Propetoga Isusa Petković ostaje trajni uzor vjere, poniznosti, ljubavi prema Raspetome Kristu, vjernosti Crkvi i nesebičnoga služenja svakom čovjeku. Njezin nas život podsjeća da se svetost ostvaruje u svakodnevnoj vjernosti Bogu, u djelima milosrđa i u potpunom predanju njegovoj svetoj volji.
Blažena Marijo Propetoga Isusa Petković, moli za nas!
PRVI DAN – 30.06.
Poziv na potpunu ljubav prema Raspetome Kristu
- U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
Uvodna molitva
Bože, izvore svake svetosti, zahvaljujemo Ti što si Crkvi darovao blaženu Mariju Propetoga Isusa Petković. U njezinu si srcu zapalio oganj ljubavi prema Raspetome Kristu te ju učinio svjedokinjom evanđeoske ljubavi prema siromašnima, napuštenima i bolesnima. Daj da, po njezinu zagovoru, i mi rastemo u vjeri, nadi i ljubavi te vjerno slijedimo Isusa na putu križa koji vodi prema slavi uskrsnuća. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
Čitanje iz Svetoga pisma
„Ako tko hoće ići za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ svaki dan i neka ide za mnom.“ (Lk 9,23)
Razmatranje
Život blažene Marije Propetoga Isusa Petković bio je trajni odgovor na Kristov poziv da ga slijedi bez pridržaja. Još kao mlada djevojka osjetila je da ljudsko srce nikada ne može pronaći svoj pravi mir ako nije potpuno predano Bogu. Nije tražila izvanredne darove ni ljudska priznanja, nego je željela da njezin život postane skriveno svjedočanstvo Kristove ljubavi. Zato je izabrala Raspetoga za svoga Učitelja, Zaručnika i Gospodina.
Promatrajući Isusov križ, shvatila je da prava ljubav uvijek uključuje darivanje. Križ nije znak poraza nego pobjede ljubavi nad sebičnošću, grijehom i smrću. Tko prihvati Kristovu ljubav, postupno uči nositi vlastiti križ ne kao teret bez smisla, nego kao mjesto susreta s Bogom koji preobražava srce.
Blažena Marija nije bježala od patnje, ali je nikada nije tražila radi nje same. Prihvaćala ju je kao priliku da bude što sličnija Kristu i da u svakom čovjeku prepozna njegovo lice. Iz toga su se rodila djela milosrđa, osnutak Družbe Kćeri Milosrđa i neumorno služenje onima koje je svijet često zaboravljao. Njezina svetost nije bila izgrađena na velikim riječima nego na svakodnevnoj vjernosti, poniznosti i pouzdanju u Božju providnost.
I nas danas Krist poziva da ga slijedimo. Možda naš križ nije isti kao njezin, ali je poziv jednak: ljubiti Boga iznad svega i ljubiti bližnjega onako kako je Krist ljubio nas. Kada križ nosimo sjedinjeni s Isusom, on postaje put svetosti i izvor unutarnjeg mira.
Molitvena nakana
Blažena Marijo Propetoga Isusa, izmoli mi milost da nikada ne bježim od Božje volje, nego da u svim okolnostima života ostanem vjeran Kristu. Isprosi mi srce koje će ljubiti Raspetoga i prepoznavati njegovu prisutnost u svakom čovjeku, osobito u siromašnima, bolesnima i napuštenima.
(U tišini iznesi svoju osobnu nakanu.)
Završna molitva
Gospodine Isuse Kriste, po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković udijeli mi milost koju ponizno molim, ako je na veću slavu Tvoga imena i za moje spasenje. Ojačaj moju vjeru, učvrsti moju nadu i usavrši moju ljubav kako bih jednoga dana zajedno sa svim svetima gledao tvoje lice u nebeskoj slavi.
Amen.
- Oče naš... Zdravo Marijo... Slava Ocu...
Blažena Marijo Propetoga Isusa Petković, moli za nas!
DRUGI DAN - 01.07.
Povjerenje u Božju providnost
- U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
Uvodna molitva
Svemogući i dobri Bože, Ti u svojoj providnosti vodiš povijest svijeta i život svakoga čovjeka. Ništa nije skriveno Tvome pogledu niti izmaknuto Tvojoj očinskoj ljubavi. Zahvaljujemo Ti što si blaženoj Mariji Propetoga Isusa Petković dao milost da Ti vjeruje i onda kada nije vidjela put kojim je trebala ići. Po njezinu zagovoru udijeli i nama srce koje se ne boji budućnosti, nego se potpuno oslanja na Tvoju svetu volju. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Čitanje iz Svetoga pisma
„Uzdaj se u Jahvu svim srcem i ne oslanjaj se na vlastiti razbor. Misli na nj na svim svojim putovima i on će ispraviti tvoje staze.“ (Izr 3, 5–6)
Razmatranje
Život blažene Marije Propetoga Isusa Petković pokazuje da se svetost ne gradi na ljudskoj sigurnosti nego na potpunom povjerenju u Boga. Kao mlada žena mogla je izabrati život obilježen ugledom, materijalnom sigurnošću i društvenim priznanjem, ali je u dubini srca čula Kristov glas koji ju je pozvao na drukčiji put. Taj put nije bio unaprijed jasan niti oslobođen neizvjesnosti. Naprotiv, bio je ispunjen mnogim odricanjima, nerazumijevanjima, oskudicom i odgovornošću za djelo koje je nadilazilo njezine ljudske snage. Upravo je u tim trenutcima rasla njezina vjera da Bog nikada ne napušta one koji mu potpuno predaju svoj život.
Božja providnost nije obećanje života bez križa. Ona je sigurnost da nijedan križ nije izvan Božje ljubavi. Često bismo željeli da nam Gospodin unaprijed pokaže cijeli put, objasni sve razloge naših kušnji i otkrije budućnost. Međutim, Bog najčešće daje svjetlo samo za sljedeći korak. Tako odgaja srce koje više vjeruje njemu nego vlastitim planovima. Vjera nije posjedovanje svih odgovora, nego pouzdanje u Onoga koji jest odgovor.
Blažena Marija upravo je tako živjela. Kada je osnivala Družbu Kćeri Milosrđa, nije raspolagala velikim sredstvima ni ljudskim jamstvima. Imala je ono najvažnije – duboko uvjerenje da djelo koje započinje pripada Bogu. Zato nije dopustila da je obeshrabre siromaštvo, protivljenja ili ljudske procjene. Znala je da Bog vodi svoje djelo i onda kada ga čovjek ne razumije. Iz toga se rodila unutarnja sloboda koja nije ovisila o uspjehu, nego o vjernosti.
I naš život često prolazi kroz razdoblja tame. Ponekad ne razumijemo zašto Bog dopušta određene događaje, bolesti, gubitke ili čekanja. Upravo tada nalazimo se pred istim izborom koji je stajao pred blaženom Marijom: osloniti se na vlastite strahove ili se osloniti na Boga. Providnost ne uklanja odgovornost ni razboritost, ali ih prožima pouzdanjem da posljednju riječ uvijek ima Gospodin.
Kada čovjek prihvati da Bog vodi njegov život, nestaje potreba da sve drži pod svojom kontrolom. Srce postaje slobodno za ljubav, za služenje i za mir. Takvo pouzdanje ne rađa se odjednom. Ono sazrijeva svakodnevnim predanjem, u molitvi, u slušanju Božje riječi i u vjernosti malim obvezama. Tako se postupno oblikuje duša koja može zajedno s psalmistom reći: „Jahve je pastir moj, ni u čem ja ne oskudijevam.“
Blažena Marija svjedoči da Božja providnost često djeluje tiho. Ona ne traži izvanredna čuda da bi vjerovala. Prepoznaje Božju ruku u svakodnevnim susretima, u daru ljudi koje Gospodin šalje, u otvorenim vratima, ali i u zatvorenim putovima koji čovjeka čuvaju od pogrešnih odluka. Zato je njezin život bio ispunjen dubokim mirom. Taj mir nije dolazio iz okolnosti, nego iz sigurnosti da se nalazi u Očevim rukama.
Danas smo pozvani ispitati svoje srce. Koliko doista vjerujemo Bogu? Koliko svojih briga nosimo sami, a koliko ih predajemo njemu? Koliko nas strah budućnosti sprječava da velikodušno odgovorimo na njegov poziv? Blažena Marija nas uči da se Božja volja ne treba bojati, jer iza nje uvijek stoji ljubav Oca koji zna što je najbolje za svoju djecu.
Molitvena nakana
Blažena Marijo Propetoga Isusa, ti koja si bez pridržaja vjerovala Božjoj providnosti, izmoli mi milost da se ne dam zarobiti brigama, strahovima i nesigurnostima. Nauči me predavati Bogu svoju budućnost, svoju obitelj, svoje poslanje i sve ono što nosim u srcu. Isprosi mi pouzdanje koje će biti jače od svake kušnje
(U tišini iznesi svoju osobnu nakanu.)
Završna molitva
Gospodine Isuse Kriste, po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković učvrsti moje pouzdanje u Tvoju providnost. Kada dođu dani tame, podari mi vjeru koja neće posustati. Kada dođu dani radosti, sačuvaj me u poniznosti i zahvalnosti. Neka moj život bude svjedočanstvo da Ti nikada ne napuštaš one koji se u Te uzdaju.
Ako je na veću slavu Tvoga imena i za dobro moje duše, udijeli mi milost koju Te ponizno molim po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković.
Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
- Oče naš... Zdravo Marijo... Slava Ocu...
Blažena Marijo Propetoga Isusa Petković, moli za nas!
TREĆI DAN - 02.07.
Poniznost srca – put kojim Bog uzvisuje svoje službenike
- U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
Uvodna molitva
Svemogući Bože, Ti se oholima protiviš, a poniznima daruješ svoju milost. Zahvaljujemo Ti što si u blaženoj Mariji Propetoga Isusa Petković oblikovao srce koje nije tražilo vlastitu slavu, nego da se u svemu proslavi Tvoje sveto ime. Po njezinu zagovoru oslobodi nas od oholosti, taštine i želje za ljudskim priznanjem te nas obdari poniznošću koja otvara srce djelovanju Duha Svetoga. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Čitanje iz Svetoga pisma
„Naučite se od mene jer sam krotka i ponizna srca; i naći ćete spokoj dušama svojim.“ (Mt 11, 29)
Razmatranje
Poniznost je jedna od najteže shvaćenih kršćanskih kreposti. Često se pogrešno poistovjećuje sa slabošću, nesigurnošću ili podcjenjivanjem vlastite vrijednosti. Međutim, u evanđeoskom smislu poniznost je život u istini. Ona znači priznati da je sve dobro što posjedujemo dar Božje ljubavi te da bez Krista ne možemo učiniti ništa što vodi vječnom životu. Ponizan čovjek ne prezire sebe, nego sebe promatra Božjim očima. On zna da je ljubljeno dijete Očevo, ali isto tako zna da svaki njegov dar, svaka sposobnost i svaki uspjeh imaju svoje ishodište u Bogu.
Blažena Marija Propetoga Isusa Petković upravo je tako živjela. Iako je bila utemeljiteljica redovničke družbe koja se proširila izvan granica domovine, nikada nije željela da se pozornost zadržava na njezinoj osobi. Smatrala je da svako djelo pripada Kristu, a da je čovjek samo ponizno oruđe u njegovim rukama. Njezina je želja bila da ljudi nakon susreta s njom ne pamte nju, nego dobrotu Boga koji djeluje u srcima onih koji mu se potpuno predaju.
Takva poniznost nije nastala sama od sebe. Rađala se u dugim satima molitve pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, u razmatranju Kristova križa i u svakodnevnom prihvaćanju života kakav joj je Gospodin davao. Raspeti Isus postao je njezina škola poniznosti. Promatrajući Onoga koji je, premda Sin Božji, oprao noge svojim učenicima i dopustio da bude prezren, odbačen i razapet, shvatila je da veličina pred Bogom nije u uzdizanju sebe, nego u darivanju sebe.
Poniznost ima duboku unutarnju slobodu. Ona oslobađa čovjeka od potrebe da bude uvijek u pravu, da bude hvaljen ili da nad drugima ima posljednju riječ. Oholost neprestano traži potvrdu izvana i zato nikada nije zadovoljna. Poniznost, naprotiv, počiva u sigurnosti da je dovoljno biti ono što Bog želi da budemo. Takvo srce može prihvatiti pohvalu bez uznositosti i kritiku bez ogorčenosti, jer njegov identitet ne počiva na ljudskom sudu nego na Božjoj ljubavi.
Blažena Marija znala je da poniznost nije samo nutarnji osjećaj nego način života. Zato je rado prihvaćala male i skrivene službe. Nije tražila povlašteno mjesto, nego priliku da služi. U siromasima, bolesnima, napuštenoj djeci i starijima gledala je samoga Krista. Njezino služenje nije bilo izraz sažaljenja, nego dubokoga uvjerenja da je svaki čovjek slika Božja i da mu treba pristupiti s poštovanjem i ljubavlju.
Krist nas u Evanđelju ne poziva samo da činimo ponizna djela, nego da imamo ponizno srce. To znači dopustiti da Duh Sveti izliječi našu potrebu za nadmetanjem, uspoređivanjem i traženjem vlastite važnosti. Tek tada čovjek postaje sposoban iskreno se radovati dobru drugoga, opraštati bez računice i služiti bez očekivanja nagrade.
Poniznost je također put istinskoga duhovnog rasta. Sveti oci često su govorili da nijedna krepost ne može opstati bez poniznosti. Molitva bez poniznosti lako postaje samodostatnost. Znanje bez poniznosti može postati izvor oholosti. Apostolat bez poniznosti može postati traženje vlastite slave. Samo ponizno srce ostavlja dovoljno prostora da Bog u njemu djeluje svom snagom.
Blažena Marija Propetoga Isusa svojim nam životom poručuje da se ne trebamo bojati biti maleni pred Bogom. Upravo ondje gdje čovjek priznaje svoju nemoć, Bog može očitovati svoju snagu. Tamo gdje prestajemo graditi vlastito kraljevstvo, započinje rasti Kraljevstvo Božje. Zato je poniznost temelj svetosti. Ona nije kraj ljudskoga dostojanstva, nego njegov početak, jer nas vraća istini da je Bog sve, a mi smo njegovi ljubljeni suradnici.
Molitvena nakana
Blažena Marijo Propetoga Isusa, izmoli mi milost istinske poniznosti. Isprosi mi srce oslobođeno oholosti, taštine i želje za ljudskim priznanjem. Nauči me služiti u skrovitosti, prihvaćati druge s poštovanjem i u svemu tražiti jedino Božju slavu. Neka moj život bude odraz Kristove krotkosti i poniznosti.
(U tišini iznesi svoju osobnu nakanu.)
Završna molitva
Gospodine Isuse, Ti si ponizio samoga sebe i bio poslušan sve do smrti na križu. Po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković podari mi milost da svakoga dana rastem u poniznosti. Oslobodi me svake oholosti koja zatvara srce Tvojoj milosti. Nauči me ljubiti skrovitost više od ljudske slave i vjernost više od uspjeha. Neka u svemu što činim bude proslavljeno Tvoje sveto ime.
Ako je na veću slavu Tvoju i za spasenje moje duše, udijeli mi milost koju Te s pouzdanjem molim po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković.
Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
- Oče naš... Zdravo Marijo... Slava Ocu...
Blažena Marijo Propetoga Isusa Petković, moli za nas!
ČETVRTI DAN - 03.07.
Presveta Euharistija – izvor života, ljubavi i poslanja
- U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
Uvodna molitva
Gospodine Isuse Kriste, u divnom otajstvu Presvete Euharistije ostavio si nam trajni spomen svoje muke, smrti i uskrsnuća. Ostao si među nama kao Kruh života, Hrana hodočasnicima i zalog vječnoga života. Zahvaljujemo Ti što si blaženoj Mariji Propetoga Isusa Petković dao duboku euharistijsku ljubav iz koje je crpila snagu za molitvu, služenje i apostolat. Po njezinu zagovoru obnovi u nama glad za Tobom, da Te uvijek tražimo u Presvetom Oltarskom Sakramentu i da naš život postane euharistijski dar Ocu. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Čitanje iz Svetoga pisma
„Ja sam kruh života. Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada.“ (Iv 6, 35)
Razmatranje
U središtu života blažene Marije Propetoga Isusa Petković nalazio se Isus Krist, stvarno prisutan u Presvetoj Euharistiji. Sve što je činila, svaka odluka koju je donosila, svaka žrtva koju je prikazivala i svako djelo milosrđa koje je ostvarivala, raslo je iz susreta s Gospodinom prisutnim na oltaru. Dobro je razumjela da kršćanski život nije ponajprije moralni napor ni ljudski projekt, nego zajedništvo s Kristom koji u Euharistiji daruje samoga sebe.
Euharistija nije samo spomen Posljednje večere. Ona je uprisutnjenje Kristove vazmene žrtve. Na oltaru se na nekrvan način uprisutnjuje ista ona ljubav koja se jednom zauvijek objavila na Kalvariji. Raspeti i uskrsli Gospodin daruje se svojoj Crkvi kako bi njezini članovi bili preobraženi u ono što primaju. Zato je blažena Marija shvaćala da pričest nije završetak mise, nego početak novoga života u kojem Krist nastavlja ljubiti svijet po svojim učenicima.
Njezina ljubav prema Euharistiji nije se očitovala samo u redovitom sudjelovanju na svetoj misi, nego i u dugim trenutcima klanjanja. U tišini pred svetohraništem učila je slušati Božji glas. Ondje je pronalazila odgovore na teška pitanja, snagu za odgovorne odluke i mir usred kušnji. Znala je da apostolat koji ne izvire iz klanjanja lako postaje puko ljudsko djelovanje. Samo srce koje dugo boravi pred Isusom može vjerodostojno nositi Isusa drugima.
Crkveni oci često su uspoređivali Euharistiju s ognjem koji pročišćuje želje ljudskoga srca. Kao što željezo uronjeno u vatru poprima njezinu toplinu i sjaj, tako i čovjek koji se hrani Kristovim Tijelom postupno prima njegove osjećaje, njegov način razmišljanja i njegovu ljubav. Sveti Augustin govori kako u običnoj hrani čovjek pretvara hranu u sebe, dok se u Euharistiji događa upravo suprotno: Krist preobražava čovjeka u sebe. Upravo je to bila tajna svetosti blažene Marije. Nije nastojala živjeti vlastitim snagama, nego je dopuštala Kristu da u njoj nastavi svoje djelo spasenja.
Iz euharistijskog zajedništva rodila se i njezina ljubav prema siromasima. Pred Presvetim je naučila da se Krist, kojega prima pod prilikama kruha i vina, želi susresti i u gladnima, bolesnima, napuštenima i odbačenima. Zato nikada nije odvajala oltar od služenja. Za nju nije bilo moguće iskreno klečati pred svetohraništem, a ostati ravnodušan prema čovjeku koji trpi. Euharistija ju je činila osjetljivom za potrebe drugih jer je u svakome prepoznavala lice Onoga kojega je blagovala.
U svijetu koji čovjeka često raspršuje na bezbroj obveza, Euharistija ponovno sabire srce oko onoga što je bitno. Ona vraća čovjeku njegov pravi identitet. Podsjeća ga da nije stvoren za prolazne uspjehe, nego za zajedništvo s Bogom. Pred Presvetim nestaju mnoge naše tjeskobe, jer ondje govorimo s Onim koji drži povijest svijeta i našega života u svojim rukama. Ondje učimo zahvaljivati više nego tražiti, slušati više nego govoriti i ljubiti više nego posjedovati.
Blažena Marija Propetoga Isusa svojim nam primjerom pokazuje da svaka autentična obnova Crkve započinje pred oltarom. Kada se obnovi euharistijska vjera, obnavlja se obitelj, zajednica, župa i društvo. Ondje gdje ljudi ponovno otkrivaju Kristovu stvarnu prisutnost, ondje se rađa nova snaga za praštanje, pomirenje i služenje. Zato nas njezin život poziva da svetu misu ne promatramo kao obvezu, nego kao najveći dar koji nam je Krist ostavio na zemlji.
Neka i naše srce, poput njezina, postane živi svetohranište u kojem Krist prebiva po milosti. Neka svaki naš dan započinje i završava čežnjom za susretom s Gospodinom, kako bismo, hraneći se Kruhom života, mogli postati kruh lomljen za svoju braću i sestre.
Molitvena nakana
Blažena Marijo Propetoga Isusa, ti koja si u Presvetoj Euharistiji nalazila snagu za svaki dan, izmoli mi živu vjeru u stvarnu Kristovu prisutnost. Nauči me ljubiti svetu misu, često pristupati svetoj pričesti dostojno pripravljena i rado provoditi vrijeme u klanjanju pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Neka Isus postane središte moga života i izvor svih mojih odluka.
(U tišini iznesi svoju osobnu nakanu.)
Završna molitva
Gospodine Isuse Kriste, Ti si Kruh koji je sišao s neba da svijet ima život. Po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković zapali u meni novu ljubav prema Presvetoj Euharistiji. Očuvaj me od ravnodušnosti, površnosti i mlakosti te učini da Te uvijek primam s vjerom, poniznošću i ljubavlju. Neka me susret s Tobom na oltaru svakoga dana preobražava da postajem sve sličniji Tebi.
Ako je na veću slavu Tvoga imena i za spasenje moje duše, udijeli mi milost koju Te s pouzdanjem molim po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković.
Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
- Oče naš... Zdravo Marijo... Slava Ocu...
Blažena Marijo Propetoga Isusa Petković, moli za nas!
PETI DAN - 04.07.
Milosrđe prema siromašnima – prepoznati Kristovo lice u svakom čovjeku
- U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
Uvodna molitva
Milosrdni Oče, Ti si u svome Sinu Isusu Kristu objavio beskrajnu ljubav prema svakom čovjeku, osobito prema siromašnima, bolesnima, napuštenima i onima koje je svijet zaboravio. Zahvaljujemo Ti što si blaženoj Mariji Propetoga Isusa Petković dao srce koje je gorjelo za svakoga čovjeka i koje je u najmanjima prepoznavalo lice Tvoga Sina. Po njezinu zagovoru oslobodi nas ravnodušnosti i sebičnosti te nas učini oruđem svoga milosrđa. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Čitanje iz Svetoga pisma
„Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste.“ (Mt 25, 40)
Razmatranje
Kada promatramo život blažene Marije Propetoga Isusa Petković, lako možemo uočiti da njezina ljubav prema siromasima nije bila tek društvena osjetljivost ni plemenita humanost. Njezin pogled bio je oblikovan Evanđeljem. U svakom čovjeku gledala je Isusa Krista. Zato njezina djela milosrđa nisu bila tek pružanje pomoći, nego susret s Gospodinom koji se poistovjetio s gladnima, žednima, bolesnima, strancima i zatvorenicima. Ono što je činila drugima, činila je samome Kristu.
Iz toga izvora nastala je njezina karizma i poslanje Družbe Kćeri Milosrđa. Nije željela samo ublažiti ljudsku bijedu, nego svakom čovjeku posvjedočiti da je beskrajno ljubljen od Boga. Znala je da čovjek može biti siromašan ne samo kruhom nego i ljubavlju, nadom, prihvaćanjem i vjerom. Zato je nastojala liječiti i tijelo i dušu. Ondje gdje je dolazila donosila je Kristovu blizinu, vjerujući da nijedna rana nije toliko duboka da je Božja ljubav ne bi mogla dotaknuti.
Isus u Evanđelju ne govori da će nas suditi prema veličini naših uspjeha, nego prema ljubavi koju smo iskazali najmanjima. Time otkriva da je milosrđe više od jednoga među mnogim djelima kršćanskoga života. Ono je mjerilo naše sličnosti s Bogom. Sveti Ivan piše da Boga nitko nikada nije vidio, ali kada ljubimo jedni druge, Bog ostaje u nama. Milosrđe je, dakle, vidljivo lice nevidljivoga Boga.
Blažena Marija shvatila je da pravo milosrđe zahtijeva izlazak iz vlastite sigurnosti. Lakše je govoriti o ljubavi nego dijeliti vrijeme, snagu, zdravlje i vlastiti mir s onima koji trpe. Krist nije ostao na nebu promatrati ljudsku bijedu, nego je sišao među nas, postao jedan od nas i nosio naše boli. Isto je tako i ona razumjela da ljubav mora biti utjelovljena. Zato nije čekala da potrebiti dođu k njoj, nego je sama išla prema njima.
Njezino je srce bilo osobito osjetljivo prema djeci bez roditeljske skrbi, siromašnim obiteljima, starijima, bolesnicima i svima koji su izgubili dostojanstvo u očima svijeta. U njima nije vidjela teret nego dragocjeno blago Crkve. Svaki susret bio je prilika da nekome vrati nadu i pokaže da nije zaboravljen. Upravo je to bit kršćanskoga milosrđa: ne dati samo nešto od sebe, nego darovati sebe.
Sveti oci često su upozoravali da milostinja bez ljubavi može postati izraz vlastite taštine. Milosrđe nije čin kojim pokazujemo svoju velikodušnost, nego priznanje da smo i sami primili sve od Boga. Kada dijelimo s drugima, ne dajemo ono što je naše, nego vraćamo dio darova koje nam je Gospodin povjerio. Takvo razumijevanje oslobađa nas od osjećaja nadmoći i uči nas zahvalnosti.
Blažena Marija svjedoči da je milosrđe nerazdvojivo od molitve. Što je više vremena provodila pred Gospodinom, to je više rasla njezina sposobnost da suosjeća s ljudskom patnjom. Molitva je širila njezino srce. Ona je znala da bez zajedništva s Kristom čovjek lako izgori u služenju ili počne pomagati samo onima koji mu uzvraćaju zahvalnošću. Ljubav koja dolazi od Boga, međutim, ljubi i onda kada ne nailazi na priznanje.
I danas nas Krist poziva da otvorimo oči za one koje svakodnevno susrećemo. Možda kraj nas živi osoba kojoj je potrebna riječ ohrabrenja, starac koji čezne za posjetom, bolesnik kojemu je potrebna molitva, dijete koje traži pažnju ili čovjek kojemu je potrebno oproštenje više nego materijalna pomoć. Milosrđe započinje ondje gdje prestajemo prolaziti pokraj čovjeka kao pokraj nepoznatoga i počinjemo ga gledati Kristovim očima.
Blažena Marija Propetoga Isusa Petković svojim životom poručuje da ljubav nikada nije izgubljena. Svaki čin dobrote, koliko god bio malen i skriven, ostavlja trag u vječnosti. Bog ne mjeri veličinu djela, nego ljubav kojom su učinjena. Zato je put svetosti otvoren svakome tko svakoga dana odluči ljubiti konkretnim djelima milosrđa.
Molitvena nakana
Blažena Marijo Propetoga Isusa, ti koja si u svakom čovjeku gledala lice Raspetoga i Uskrsloga Gospodina, izmoli mi srce osjetljivo na potrebe drugih. Oslobodi me ravnodušnosti, sebičnosti i zatvorenosti u vlastite brige. Nauči me prepoznavati Krista u siromašnima, bolesnima, osamljenima, starijima, djeci i svima koji trebaju moju blizinu. Neka moja ljubav bude djelotvorna, velikodušna i ponizna.
(U tišini iznesi svoju osobnu nakanu.)
Završna molitva
Gospodine Isuse Kriste, Ti si došao navijestiti Radosnu vijest siromasima, liječiti slomljena srca i donijeti nadu onima koji su bili odbačeni. Po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković ispuni moje srce svojim milosrđem. Učini me oruđem svoje ljubavi, da riječima, djelima i životom donosim Tvoju utjehu onima koje stavljaš na moj put.
Ako je na veću slavu Tvoga imena i za dobro moje duše, udijeli mi milost koju Te s pouzdanjem molim po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković.
Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
- Oče naš... Zdravo Marijo... Slava Ocu...
Blažena Marijo Propetoga Isusa Petković, moli za nas!
ŠESTI DAN - 05.07.
Snaga križa – sjedinjeni s Raspetim Kristom postajemo dionici njegove pobjede
- U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
Uvodna molitva
Gospodine Isuse Kriste, Raspeti i Uskrsli Spasitelju, po svome si svetom križu otkupio svijet i otvorio nam put u život vječni. Zahvaljujemo Ti što si blaženoj Mariji Propetoga Isusa Petković dao milost da u križu ne vidi znak poraza, nego najveće očitovanje Božje ljubavi. Po njezinu zagovoru udijeli nam snagu da svoje križeve nosimo s vjerom, nadom i ljubavlju te ih sjedinimo s Tvojom otkupiteljskom žrtvom za spasenje svijeta. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Čitanje iz Svetoga pisma
„Ako pšenično zrno, pavši na zemlju, ne umre, ostaje samo; ako li umre, donosi obilat rod.“ (Iv 12, 24)
Razmatranje
Ime koje je redovničkim zavjetovanjem izabrala blažena Marija Propetoga Isusa Petković nije bilo tek pobožni naslov. Ono je izražavalo cjelokupni program njezina života. Htjela je pripadati Raspetome Kristu toliko duboko da svaka njezina misao, riječ i djelo budu prožeti njegovom ljubavlju. Shvatila je da se tajna kršćanskoga života ne može razumjeti bez križa, jer upravo na križu Bog objavljuje da je ljubav jača od grijeha, mržnje i smrti.
U ljudskim očima križ označava neuspjeh, gubitak i poniženje. Evanđelje, međutim, otkriva sasvim drukčiju logiku. Isus ne pobjeđuje svoje neprijatelje silom, nego potpunim darivanjem samoga sebe. Ne odgovara mržnjom na mržnju, nego oprašta. Ne uzvraća nasiljem, nego ostaje vjeran Očevoj volji do posljednjega daha. Upravo zato križ postaje prijestolje Kralja koji pobjeđuje ljubavlju. Tko promatra križ očima vjere, otkriva da je ondje započelo novo stvaranje i da je iz otvorenoga Kristova boka potekao život Crkve.
Blažena Marija nije tražila patnju radi patnje. Dobro je znala da kršćanstvo nije veličanje boli. Ljubila je Krista, a budući da je ljubila njega, prihvaćala je i križ koji dolazi kao sastavni dio vjernosti Evanđelju. Tijekom života susretala se s mnogim teškoćama: nerazumijevanjima, oskudicom, odgovornošću za rast Družbe, bolešću i mnogim drugim kušnjama. Nikada nije dopustila da je patnja zatvori u gorčinu ili očaj. Svaki je križ pretvarala u molitvu, a svaku suzu prikazivala za Crkvu, za svoje sestre i za spasenje duša.
Ovdje se otkriva duboka istina kršćanske duhovnosti. Patnja sama po sebi ne spašava. Spašava Krist koji je ušao u našu patnju i preobrazio je svojom ljubavlju. Kada svoje križeve sjedinimo s njegovim križem, oni više nisu besmisleni. Postaju mjesto susreta s Gospodinom koji nas oblikuje, čisti i vodi prema punini života. Sveti Pavao zato može reći da se raduje svojim patnjama jer u svome tijelu dopunja ono što nedostaje Kristovim mukama za njegovo Tijelo, Crkvu. Ne zato što Kristovoj žrtvi nešto nedostaje, nego zato što svaki vjernik biva pozvan osobno sudjelovati u plodovima njegova otkupljenja.
Blažena Marija razumjela je ovu tajnu. Kada bi susretala križeve koje nije mogla ukloniti, nije gubila mir. Predavala ih je Raspetome Kristu. Učila je svoje duhovne kćeri da se najveće pobjede često događaju u skrovitosti, kada nitko osim Boga ne vidi naše svakodnevne žrtve. Strpljivo podnesena bolest, oproštena uvreda, prihvaćeno nerazumijevanje, vjerno izvršena dužnost i ustrajna molitva usred suhoće postaju dragocjeni biseri u Božjim očima.
Križ također razotkriva istinu o našem srcu. Dok nam je sve po volji, lako je govoriti o vjeri. U kušnjama se pokazuje koliko je naše pouzdanje doista ukorijenjeno u Bogu. Zato Gospodin ponekad dopušta da prođemo kroz tamu ne kako bi nas kaznio, nego kako bi pročistio našu ljubav. Vjera koja je prošla kroz kušnju postaje čvršća, poniznija i slobodnija od oslanjanja na vlastite snage.
Blažena Marija nije ostala pod križem zarobljena tugom. Uvijek je gledala prema uskrsnuću. Znala je da Veliki petak nikada nije posljednja riječ. Bog iz svake vjernosti rađa novi život, kao što iz pšeničnoga zrna koje umire niče bogata žetva. Zato je i njezin život donio obilne plodove. Družba koju je utemeljila nastavila je širiti Kristovo milosrđe u mnogim zemljama svijeta, potvrđujući da nijedna žrtva učinjena iz ljubavi nije uzaludna.
I mi danas nosimo svoje križeve. Neki su vidljivi, a neki skriveni duboko u srcu. Možda su to bolest, obiteljske poteškoće, osamljenost, neuspjesi, nerazumijevanje ili duhovne kušnje. Blažena Marija nas poziva da ih ne nosimo sami. Kada ih položimo u Kristove probodene ruke, oni postaju put posvećenja. Raspeti Gospodin ne obećava da će ukloniti svaki križ, ali obećava da će ga nositi zajedno s nama i da će ga preobraziti u izvor milosti.
Molitvena nakana
Blažena Marijo Propetoga Isusa, ti koja si ljubila Raspetoga Krista i u svim životnim kušnjama ostala vjerna njegovoj ljubavi, izmoli mi milost da svoje križeve nosim s vjerom i pouzdanjem. Isprosi mi snagu da nikada ne klonem duhom, nego da u svakoj patnji prepoznam priliku za dublje sjedinjenje s Gospodinom. Neka me križ ne udalji od Boga, nego me još više privuče njegovu milosrdnom Srcu
(U tišini iznesi svoju osobnu nakanu.)
Završna molitva
Gospodine Isuse Kriste, po svome si križu otkupio svijet i pokazao da je ljubav jača od smrti. Po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković daj mi milost da nikada ne bježim od križa koji dopuštaš u mom životu, nego da ga prihvatim kao put koji vodi prema uskrsnuću. Ispuni me nadom koja pobjeđuje obeshrabrenje, vjerom koja nadvladava sumnju i ljubavlju koja ostaje vjerna do kraja.
Ako je na veću slavu Tvoga imena i za dobro moje duše, udijeli mi milost koju Te ponizno molim po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković.
Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
- Oče naš... Zdravo Marijo... Slava Ocu...
Blažena Marijo Propetoga Isusa Petković, moli za nas!
SEDMI DAN - 06.07.
Misionarsko srce – gorjeti za Krista i donositi ga svakom čovjeku
- U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
Uvodna molitva
Gospodine Isuse Kriste, uskrsli Gospodine, prije svoga uzašašća povjerio si Crkvi poslanje da naviješta Evanđelje svim narodima. Zahvaljujemo Ti što si blaženoj Mariji Propetoga Isusa Petković udijelio misionarsko srce koje nije poznavalo granice, nego je gorjelo željom da svaki čovjek upozna Tvoju ljubav i iskusi radost spasenja. Po njezinu zagovoru zapali i u nama isti apostolski žar kako bismo svojim životom, riječima i djelima svjedočili Evanđelje u svijetu koji čezne za Tobom. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Čitanje iz Svetoga pisma
„Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode, krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio. I evo, ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta.“ (Mt 28, 19–20)
Razmatranje
Kada Duh Sveti zahvati ljudsko srce, ono više ne može živjeti samo za sebe. Ljubav prema Kristu uvijek rađa želju da i drugi upoznaju Onoga koji je jedini Spasitelj svijeta. Upravo je to bila jedna od najljepših oznaka života blažene Marije Propetoga Isusa Petković. Njezina ljubav prema Gospodinu nije ostala zatvorena u osobnoj pobožnosti, nego se pretvorila u trajno misionarsko poslanje. Shvatila je da vjera nije dar koji se čuva samo za sebe, nego milost koja se umnaža dijeleći je drugima.
Kristove riječi: „Pođite po svem svijetu“ nisu bile upućene samo apostolima nego cijeloj Crkvi svih vremena. Svaki je krštenik pozvan biti misionar, ne nužno odlaskom u daleke zemlje, nego životom koji postaje vidljivo Evanđelje. Blažena Marija upravo je tako razumjela svoje poslanje. Znala je da naviještanje započinje prije svega svetošću života. Riječi imaju snagu samo onda kada iza njih stoji život koji potvrđuje ono što naviješta.
Zato je najprije nastojala dopustiti Kristu da preobrazi njezino srce. Bila je svjesna da najveća prepreka evangelizaciji nije neprijateljstvo svijeta, nego mlakost učenika. Srce koje ne gori ljubavlju prema Kristu teško može zapaliti druga srca. Zato je svakodnevno obnavljala svoje zajedništvo s Gospodinom u molitvi, Euharistiji i razmatranju Božje riječi. Iz toga izvora crpila je snagu za svako apostolsko djelovanje.
Njezino misionarsko poslanje nije bilo obilježeno željom za velikim djelima ni ljudskim uspjesima. Polazila je od uvjerenja da je svaka osoba vrijedna Kristove krvi i da nitko nije toliko malen ili zaboravljen da ne bi bio dostojan Božje ljubavi. Zato su njezine duhovne kćeri odlazile onamo gdje je potreba bila najveća. Otvarale su škole, sirotišta, domove za bolesnike i mjesta u kojima se ljudima vraćalo dostojanstvo. Time su pokazivale da navještaj Evanđelja nije samo propovijed riječima, nego i svjedočanstvo djelotvorne ljubavi.
Misionarsko srce blažene Marije bilo je duboko ukorijenjeno u otajstvu utjelovljenja. Kao što je Božji Sin sišao među ljude i dijelio njihovu svakodnevicu, tako je i ona vjerovala da se Krist mora donositi ljudima ulazeći u njihove stvarne životne okolnosti. Evangelizacija nije nametanje, nego susret. Ona započinje slušanjem, suosjećanjem i poštovanjem čovjekove slobode, a svoj vrhunac nalazi u svjedočenju istine koja oslobađa.
Crkva je oduvijek učila da je svaki svetac misionar, čak i onda kada nikada nije napustio svoje mjesto. Sveti Terezija od Djeteta Isusa, zaštitnica misija, nikada nije otišla u misijske krajeve, ali je svojom molitvom i prikazanim životom postala duhovna majka bezbrojnih navjestitelja Evanđelja. Blažena Marija živjela je istu svijest. Znala je da molitva, žrtva i skrivena vjernost imaju misionarsku snagu jer otvaraju prostor djelovanju Duha Svetoga u srcima ljudi.
Danas se misijsko područje često nalazi u našim obiteljima, na radnim mjestima, među mladima koji traže smisao života, među starijima koji su izgubili nadu ili među ljudima koji su se udaljili od Crkve. Gospodin i nas šalje da budemo njegovi svjedoci. Ne traži od svakoga ista djela, ali od svakoga traži isto srce – srce koje ljubi, sluša, oprašta i naviješta Krista bez straha.
Blažena Marija Propetoga Isusa podsjeća nas da najveći misionari nisu oni koji najviše govore o Kristu, nego oni u kojima ljudi prepoznaju Krista. Kada naš život postane prožet evanđeoskom radošću, poniznošću, milosrđem i vjernošću, tada naše postojanje postaje živa propovijed koja može dotaknuti srca i bez mnogo riječi. Upravo takve svjedoke svijet danas treba.
Molimo stoga da i u nama Duh Sveti probudi istu apostolsku gorljivost koja je gorjela u srcu blažene Marije. Neka nas oslobodi straha od svjedočenja vjere i učini radosnim navjestiteljima Evanđelja, kako bi se po našem životu mnogi približili Kristu i otkrili ljepotu zajedništva s njime.
Molitvena nakana
Blažena Marijo Propetoga Isusa, ti koja si cijelim svojim životom naviještala Krista i širila njegovo Kraljevstvo, izmoli mi gorljivo misionarsko srce. Isprosi mi hrabrost da ne skrivam svoju vjeru, nego da je svakodnevno svjedočim ljubavlju, istinom i milosrđem. Neka moj život bude put kojim će drugi upoznati Isusa Krista
(U tišini iznesi svoju osobnu nakanu.)
Završna molitva
Gospodine Isuse Kriste, po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković ispuni me svojim Duhom Svetim kako bih bio vjeran svjedok Tvoga Evanđelja. Oslobodi me straha, ravnodušnosti i mlakosti. Daj da moje riječi budu prožete ljubavlju, moja djela vjerodostojna, a moje srce uvijek otvoreno za svakoga čovjeka kojemu me šalješ.
Ako je na veću slavu Tvoga imena i za dobro moje duše, udijeli mi milost koju Te s pouzdanjem molim po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković.
Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
- Oče naš... Zdravo Marijo... Slava Ocu...
Blažena Marijo Propetoga Isusa Petković, moli za nas!
OSMI DAN - 07.07.
S Marijom prema Kristu – škola potpunoga predanja Božjoj volji
- U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
Uvodna molitva
Svemogući i vječni Bože, Ti si Presvetu Djevicu Mariju izabrao da bude Majka Tvoga Sina i Majka Crkve. U njezinu si poniznom srcu pokazao kako izgleda čovjek koji se potpuno predaje Tvojoj svetoj volji. Zahvaljujemo Ti što je blažena Marija Propetoga Isusa Petković u Mariji pronašla sigurnu Majku, Učiteljicu i Zvijezdu svoga života. Po njezinu zagovoru daj da i mi rastemo u bezuvjetnom povjerenju, poslušnosti i ljubavi prema Tebi te da poput Marije uvijek možemo reći: „Neka mi bude po tvojoj riječi.“ Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Čitanje iz Svetoga pisma
„Marija reče: 'Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!'“ (Lk 1, 38)
Razmatranje
U životu blažene Marije Propetoga Isusa Petković Presveta Djevica Marija zauzimala je posebno mjesto. Ona nije gledala na Mariju samo kao na uzvišeni uzor svetosti, nego kao na živu Majku koja vodi svoju djecu Kristu. Duboko je razumjela da je Marijino poslanje uvijek isto: pokazivati na Isusa i učiti ljude kako potpuno pripadati njemu. Zato je svoju osobnu duhovnost, kao i život Družbe koju je utemeljila, gradila na sinovskoj ljubavi prema Majci Gospodinovoj.
Marijina veličina ne proizlazi ponajprije iz izvanrednih povlastica koje je primila, nego iz njezine vjere. Evanđelje je prikazuje kao ženu koja sluša Božju riječ, razmatra je u svome srcu i ostaje joj vjerna čak i onda kada ne razumije sve što Bog čini. Njezin odgovor anđelu Gabrijelu nije bio izraz potpunoga razumijevanja, nego potpunoga povjerenja. Upravo u tome blažena Marija Propetoga Isusa prepoznala je put svakoga Kristova učenika. Svetost nije u tome da unaprijed znamo sve Božje planove, nego da mu vjerujemo i kada put ostaje skriven.
Posebno je promatrala Mariju pod križem. Ondje se pokazuje dubina njezina majčinstva i vjere. Dok su mnogi pobjegli, Marija ostaje. Ne može promijeniti tijek događaja, ali ostaje vjerna ljubavi. Ona ne očajava niti optužuje Boga, nego u šutnji prihvaća otajstvo koje nadilazi ljudsko razumijevanje. Blažena Marija Propetoga Isusa upravo je iz toga prizora učila kako ostati vjerna Kristu u trenutcima kušnje, bolesti i tame. Marija pod križem postaje učiteljica postojanosti, nade i predanja.
Marijina prisutnost u životu Crkve nije završila na Kalvariji. Na dan Pedesetnice nalazimo je zajedno s apostolima u dvorani Posljednje večere, ustrajnu u molitvi i iščekivanju Duha Svetoga. Time pokazuje da je ona Majka zajedništva i Majka nove evangelizacije. Blažena Marija Petković bila je uvjerena da nijedno apostolsko djelo ne može donijeti trajan plod ako nije prožeto molitvom i marijanskim pouzdanjem. Zato je svoje sestre poticala da u Mariji traže pomoć u svakodnevnim kušnjama i nadahnuće za vjernost Kristu.
Marijina poniznost bila je još jedna krepost koja je duboko oblikovala život blažene Marije. Djevica iz Nazareta nikada nije tražila vlastitu slavu. U Veliča Gospodina ispovijeda da je Bog učinio velika djela u njezinu životu, ali svu slavu pripisuje njemu. I blažena Marija Propetoga Isusa nastojala je živjeti istim duhom. Znala je da svako djelo koje nije ukorijenjeno u poniznosti prije ili kasnije gubi svoju evanđeosku snagu.
Marija nas također uči šutnji koja sluša Boga. U svijetu ispunjenom bukom i neprestanim riječima često zaboravljamo da Bog govori ponajprije srcu koje zna slušati. Marija je sve događaje čuvala i prebirala u svome srcu. Blažena Marija Petković nastojala je njegovati upravo takvu unutarnju sabranost. Znala je da bez molitvene tišine nema razlučivanja Božje volje ni istinske mudrosti.
Kršćanska pobožnost prema Mariji nikada ne završava na njoj samoj. Ona uvijek vodi Kristu. Kao što je u Kani Galilejskoj rekla poslužiteljima: „Što god vam rekne, učinite“, tako i danas svakoga vjernika vodi poslušnosti svome Sinu. Zato se istinska marijanska duhovnost prepoznaje po većoj ljubavi prema Euharistiji, dubljoj vjernosti Evanđelju, većoj poniznosti i spremnosti na služenje. Upravo je takav bio život blažene Marije Propetoga Isusa.
Dok promatramo njezin primjer, pozvani smo i sami obnoviti svoje predanje Mariji. Ona nas ne zadržava za sebe, nego nas vodi u Kristovo Srce. Uči nas vjerovati kada ne razumijemo, čekati kada Bog šuti, ustrajati kada smo kušani i ljubiti kada je to teško. Pod njezinim majčinskim plaštem sigurnije hodimo putem svetosti jer nas ona uvijek vodi prema punini zajedništva sa svojim Sinom.
Molitvena nakana
Blažena Marijo Propetoga Isusa, ti koja si svoj život povjerila majčinskom zagovoru Presvete Djevice Marije, izmoli mi milost da i ja živim kao pravo dijete nebeske Majke. Nauči me slušati Božju riječ, čuvati je u svome srcu i svakoga dana s vjerom izgovarati svoj „neka mi bude“. Neka me Marija vodi prema dubljoj ljubavi prema Kristu i vjernosti njegovoj Crkvi.
(U tišini iznesi svoju osobnu nakanu.)
Završna molitva
Gospodine Isuse Kriste, hvala Ti što si nam na križu dao svoju Majku da bude i naša Majka. Po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković podari mi milost da u Mariji uvijek pronalazim sigurnu voditeljicu prema Tebi. Neka me njezina vjera ojača u kušnjama, njezina poniznost pouči služenju, a njezina ljubav potakne na potpuno predanje Tvojoj svetoj volji.
Ako je na veću slavu Tvoga imena i za spasenje moje duše, udijeli mi milost koju Te s pouzdanjem molim po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković.
Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
- Oče naš... Zdravo Marijo... Slava Ocu...
Blažena Marijo Propetoga Isusa Petković, moli za nas!
DEVETI DAN - 08.07.
Poziv na svetost – potpuno predanje Kristu i život za Kraljevstvo Božje
- U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.
Uvodna molitva
Svemogući i vječni Bože, Ti si nas od vječnosti pozvao da budemo sveti i neporočni pred Tobom u ljubavi. Zahvaljujemo Ti što si u blaženoj Mariji Propetoga Isusa Petković pokazao kako običan ljudski život, kada je potpuno predan Kristu, može postati odsjaj Tvoga kraljevstva i znak nade za cijeli svijet. Po njezinu zagovoru obnovi u nama čežnju za svetošću, učvrsti nas u vjernosti Evanđelju i daj da nikada ne izgubimo iz vida cilj prema kojemu hodočastimo – zajedništvo s Tobom u vječnoj slavi. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Čitanje iz Svetoga pisma
„Budite sveti jer sam ja svet.“ (1 Pt 1, 15–16)
Razmatranje
Na završetku ove devetnice Crkva nas poziva podignuti pogled prema konačnom cilju svakoga ljudskog života. Taj cilj nije zemaljski uspjeh, prolazna slava ni ljudsko priznanje, nego svetost. Svetost nije povlastica malobrojnih niti izvanredan dar rezerviran samo za velike mistike ili utemeljitelje redovničkih zajednica. Ona je poziv upućen svakom kršteniku. U trenutku krštenja Bog je u naše srce posijao sjeme svoga božanskog života i pozvao nas da svakodnevnim odgovorom milosti dopustimo da ono donese plod vječnoga života.
Blažena Marija Propetoga Isusa Petković duboko je razumjela ovu istinu. Nije težila svetosti zato da bi jednoga dana bila proglašena blaženom ili svetom. Željela je biti sveta zato što je ljubila Krista. Ljubav je bila pokretačka snaga svega što je činila. Shvatila je da je svetost drugo ime za potpuno zajedništvo s Isusom. Što je više pripadala njemu, to je postajala slobodnija od vlastitoga ega, od straha, od navezanosti na prolazno i od potrebe za ljudskim odobravanjem.
Njezin život pokazuje da svetost nije sastavljena od izvanrednih trenutaka, nego od vjernosti u svakodnevici. Svetost raste u vjernoj molitvi kada nitko ne vidi. Raste u strpljivosti prema teškim ljudima, u opraštanju primljenih uvreda, u savjesno izvršenim dužnostima, u tihom prihvaćanju križa, u poniznom služenju i u ustrajnom traženju Božje volje. Veliki sveci nisu postali veliki zato što su činili samo velika djela, nego zato što su male stvari činili s velikom ljubavlju.
Blažena Marija živjela je upravo tom logikom Evanđelja. Njezino srce bilo je potpuno predano Kristu Raspetome i Uskrslome. Iz toga zajedništva izvirala je njezina ljubav prema Euharistiji, prema Presvetoj Djevici Mariji, prema Crkvi, prema siromasima i prema svakome čovjeku. Nije razdvajala kontemplaciju od djelovanja. Molitva ju je vodila služenju, a služenje ju je ponovno vraćalo molitvi. Tako je njezin život postao neprekinuti čin ljubavi prema Bogu.
Svetost također znači dopustiti da Duh Sveti neprestano oblikuje naše srce. Nitko ne postaje svet vlastitom snagom. Svetost je prije svega Božje djelo u čovjeku koji se otvara milosti. Zato je blažena Marija često molila za dar vjernosti i ustrajnosti. Znala je da najveća opasnost nije pad, nego zatvaranje Božjem milosrđu. Svetac nije čovjek koji nikada nije pogriješio, nego onaj koji se uvijek iznova vraćao Kristu i dopuštao da ga njegova milost podigne.
Dok promatramo njezin život, otkrivamo da svetost uvijek donosi radost. Nije riječ o površnoj veselosti koja ovisi o okolnostima, nego o dubokom miru koji proizlazi iz sigurnosti da pripadamo Bogu. Takva radost ostaje i usred kušnji, bolesti i neizvjesnosti jer njezin izvor nije u svijetu, nego u Gospodinu. Zato su mnogi koji su susretali blaženu Mariju osjećali da iz nje zrači Kristov mir. To je bio plod života potpuno ukorijenjenoga u Bogu.
Na kraju ove devetnice pozvani smo postaviti sebi pitanje: na što je usmjeren moj život? Jesam li doista odlučio živjeti za Krista ili se još uvijek dijelim između Evanđelja i prolaznih vrijednosti ovoga svijeta? Blažena Marija nas poziva da bez straha obnovimo svoje predanje Gospodinu. Nitko tko se potpuno preda Kristu ne gubi ništa što je vrijedno. Naprotiv, tek tada čovjek pronalazi puninu svoga poziva i istinsku slobodu.
Svetost nije cilj samo našega osobnog života. Ona je dar cijeloj Crkvi i cijelome svijetu. Svaki svetac postaje prozor kroz koji drugi mogu ugledati Kristovo lice. Tako je bilo i s blaženom Marijom Propetoga Isusa Petković. Njezino djelo nastavlja živjeti u Crkvi jer ljubav nikada ne prestaje. Ona nas i danas svojim primjerom potiče da se ne zadovoljimo prosječnošću, nego da velikodušno odgovorimo Božjem pozivu.
Dok završavamo ovu devetnicu, predajmo Gospodinu svoje obitelji, svoju domovinu, Crkvu, svećenike, redovnike i redovnice, mlade, stare, bolesne i sve koji traže smisao života. Molimo da po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa mnogi ponovno otkriju ljepotu života s Kristom i hrabro krenu putem svetosti.
Molitvena nakana
Blažena Marijo Propetoga Isusa, vjerna učenice Raspetoga i Uskrsloga Gospodina, izmoli mi milost da nikada ne izgubim čežnju za svetošću. Isprosi mi ustrajnost u vjeri, postojanost u kušnjama, gorljivost u molitvi, vjernost Crkvi i veliko srce koje će ljubiti Boga iznad svega, a bližnjega kao sebe samoga. Prati me svojim zagovorom kako bih jednoga dana zajedno s tobom mogao gledati lice Presvetoga Trojstva u nebeskoj slavi.
(U tišini iznesi svoju osobnu nakanu.)
Završna molitva devetnice
Bože, Oče milosrđa, zahvaljujemo Ti za dar života i svetosti blažene Marije Propetoga Isusa Petković. U njezinu si životu pokazao kako srce potpuno predano Kristu može postati izvor svjetla, nade i ljubavi za bezbrojne ljude.
Po njezinu zagovoru udijeli nam milost da vjerno živimo svoje krsno poslanje, da ljubimo Tvoju Crkvu, da se hranimo Tvojom riječju i Euharistijom, da budemo ponizni u služenju, postojani u križevima i velikodušni u djelima milosrđa.
Obnovi naše obitelji u ljubavi i zajedništvu, učvrsti mlade u vjeri, blagoslovi naše svećenike, redovnike i redovnice, podari nova sveta duhovna zvanja te rasplamsaj u cijeloj Crkvi novi žar za naviještanje Evanđelja.
Ako je na veću slavu Tvoga imena i za dobro naše duše, usliši i nakanu koju smo tijekom ove devetnice donosili pred Tvoje lice po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković.
Neka nas njezin primjer uvijek vodi prema Raspetome i Uskrslome Kristu, da vjerno živimo na zemlji i jednom prispijemo u vječnu radost nebeskoga Kraljevstva, gdje Ti živiš i kraljuješ u zajedništvu s Ocem i Duhom Svetim, Bog, po sve vijeke vjekova.
Amen.
- Oče naš... Zdravo Marijo... Slava Ocu...
Blažena Marijo Propetoga Isusa Petković, moli za nas!
Molitva za zagovor blažene Marije Propetoga Isusa Petković
Bože, Oče dobri, bogat milosrđem,
spasio si nas križem Sina svoga Isusa Krista.
Zapali u našim srcima,
po zagovoru blažene Marije Propetoga Isusa Petković, vatru svoje ljubavi,
da ljubimo Tebe iznad svega i braću svoju u Kristovoj ljubavi.
On je Bog i s Tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga,
po sve vijeke vjekova.
Amen.
Litanije bl. Marije Propetoga Isusa Petković
Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!
Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!
Blažena Marijo Propetoga, moli za nas!
Kćeri milosrđa vječnoga Oca
Istinski znaku Ljubavi Božje
Zahvalna primateljice poticaja Božjih
Ustrajna moliteljice blagoslova s Neba
Ponizna sljedbenice Jaganjca Božjega
Poučljiva slušateljice Dobroga Pastira
Ožarena ognjem Božanskoga Srca
Sabrana u motrenju Isusove muke
Duhom zagledana u Kristove rane
Srcem sjedinjena s Propetim Kristom
Radosna vjesnice Krista uskrsloga
Goruća svjetiljko euharistijskoga otajstva
Neumorna klanjateljice vječnoga Kralja
Nadahnuta ljubavlju Duha Presvetoga
Obdarena darovima Duha Životvorca
Ponizna štovateljice Presvete Bogorodice
Revna moliteljice svete krunice
Marljiva učenice Božje Riječi
Djelotvorna glasnice svetoga evanđelja
Vjerna sljedbenice svetoga oca Franje
Kćeri poslušna Papi i drugim pastirima Crkve
Dosljedna u vršenju evanđeoskih zavjeta
Ustrajna u širenju mira i dobra
Dosjetljiva u ljubavi za siromahe u svijetu
Brižljiva majko djece i siročadi
Istinski zauzeta za potrebe malenih
Odvjetnice nevoljnih i vapijućih
Strpljiva njegovateljice bolesnih
Razborita odgojiteljice majki
Moliteljice i učiteljice duhovnih zvanja
Gorljiva u odricanju od svijeta
Zaljubljena u posvećeni život
Osnažena postom i molitvom
Hrabra nositeljice križa bolesti
Misionarko praštanja i pomirenja
Duhovni uresu svoje domovine
Blaga majko Družbe Kćeri Milosrđa
Odsjaju nade u život vječni
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam, Isuse!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas, Isuse!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se, Isuse!
Moli za nas, Blažena Marijo Propetoga Isusa!
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih!
Pomolimo se.
Oče Sveti, Bože Milosrđa,
koji si blaženu Mariju Petković pozvao
da postane živa slika tvoga Propetoga Sina,
Gospodina našega Isusa Krista,
usliši naše smjerne molitve
i blagoslovi trud našega života,
da bismo vođeni Duhom tvoje ljubavi,
po uzoru na blaženu Majku Mariju,
mogli radosno živjeti Evanđelje,
nasljedujući Djevicu Mariju
i serafskoga Oca Franju,
po Kristu Gospodinu našemu. Amen.